dr. sc. Drago Martinović

  • mr. sc. Drago Martinović - Slider
  • mr. sc. Drago Martinović - Slider
  • mr. sc. Drago Martinović - Slider
  • mr. sc. Drago Martinović - Slider
  • mr. sc. Drago Martinović - Slider

Najave

www.dragomartinovic.com

Ovdje možete naručiti knjigu

Download knjige - PDF

Fra Petar Sesar

Ovdje možete naručiti knjigu

Download knjige - PDF

www.dragomartinovic.com

Ovdje možete naručiti knjigu

Download knjige - PDF

Press clipping

Arhiva

Powered by mod LCA

Dokumenti

REFERENDUM U HRVATSKOJ POKAZAO NEDOSTATAK DEMOKRATSKE TRADICIJE ILI… Ispis
Utorak, 24. siječnja 2012.

Prema službenim nepotpunim rezultatima referenduma održanog 22. siječnja 2012. u Hrvatskoj (i dijaspori) na referendumu za ulazak Hrvatske u Europsku uniju glasovalo je svega 43,51% državljana Republike Hrvatske. Za ulazak Hrvatske u Europsku uniju glasovalo je 66,27% od onih koji su izišli na referendum ili brojkom 1.299.008 birača. Hrvatska će 28. članica Europske unije postati 1. srpnja 2013. nakon što prethodno to potvrde i sve zemlje članice Europske unije.

U povijesti referenduma za ulazak u Europsku uniju Hrvatska ima najmanju izlaznost na referendumu. Do referenduma u Hrvatskoj najmanja izlaznost bila je u Mađarskoj 45,62%. Imajući u vidu da je na prvom referendumu za hrvatsku samostalnost održanom 19. svibnja 1991. godine izišlo 83,56% birača, od kojih se 94,17% izjasnilo za suverenu i samostalnu Republiku Hrvatsku teško je 20 godina nakon referenduma na kojem je glasovalo čak 83,56% birača govoriti o nedostatku demokratske tradicije. Razloge za loš odaziv na referendum višestruk je, ali između ostalog razloge zasigurno treba tražiti u dužničkoj krizi EU, neuređenom popisu birača, neinformiranosti glasača o onome što donosi eventualni ulazak u EU,  lošoj ekonomskoj situaciji u Republici Hrvatskoj, agresivnoj EU kampanji…

Nakon Republike Hrvatske koja će postati članica Europske unije 1. srpnja 2012. Bosni i Hercegovini i ostalim zemljama regije otvoren je put ka europskim integracijama. Jedan od osnovnih preduvjeta za Bosnu i Hercegovinu je svakako zakonsko-pravno reguliranje pitanja referenduma kao jednog od najznačajnijih načina neposrednog sudjelovanja koji građanima omogućuje sudjelovanje u procesu donošenja odluka. Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih europskih zemalja koja u svom Ustavu uopće nema posebnih članaka o neposrednom sudjelovanju građana u procesu odlučivanja (referendumu). Bosni i Hercegovini je potreban i Zakon o referendumu. (Zakon o referendumu postoji u Republici Srpskoj jednom od entiteta u BiH). Često možemo čitati o usporedbi Bosne i Hercegovine sa Švicarskom, ali su razlike barem što se tiče neposrednog odlučivanja ogromne. Naime, u Švicarskoj je od donošenja federalnog Ustava Švicarske 1874. godine održano oko 450 referenduma što je dvostruko više nego u svim europskim državama zajedno, a istovremeno u Bosni i Hercegovini pitanje referenduma nije niti zakonski regulirano.