dr. sc. Drago Martinović

  • mr. sc. Drago Martinović - Slider
  • mr. sc. Drago Martinović - Slider
  • mr. sc. Drago Martinović - Slider
  • mr. sc. Drago Martinović - Slider
  • mr. sc. Drago Martinović - Slider

Najave

www.dragomartinovic.com

Ovdje možete naručiti knjigu

Download knjige - PDF

Fra Petar Sesar

Ovdje možete naručiti knjigu

Download knjige - PDF

www.dragomartinovic.com

Ovdje možete naručiti knjigu

Download knjige - PDF

Press clipping

Arhiva

Powered by mod LCA

Dokumenti

„Imidž Bosne i Hercegovine i njezinih građana u Hrvatskoj i Srbiji“ Ispis
Četvrtak, 21. lipnja 2012.

„Imidž Bosne i Hercegovine i njezinih građana u Hrvatskoj i Srbiji“, naziv je opsežnog istraživanja, provedenog u jesen 2011., a koje je u dvije države provela njemačka zaklada Friedrich Ebert sa sjedištem u BiH u suradnji s agencijom Millenium promocija, a pod vodstvom doc. dr. sc. Bože Skoke. Studija s rezultatima istraživanja predstavljena je u Tuzli i Banjaluci, a bit će predstavljena i u Mostaru i Sarajevu.

“Kad je u pitanju imidž Bosne i Hercegovine, odnosno ono što drugi o njoj misle i osjećaju, nužno je sagledati kako našu državu doživljavaju u regiji, a prije svega u Hrvatskoj i Srbiji. Riječ je o državama s kojima Bosna i Hercegovina dijeli gotovo cijelu svoju granicu, iznimno važnim gospodarskim i političkim partnerima te državama koje su trajno sudbinski vezane uz BiH”, rekao je doc. dr. sc. Božo Skoko, jedan od rijetkih znanstvenika u regiji koji se sustavno bavi problematikom imidža država.
Kad su u pitanju najveći bosanskohercegovački potencijali, istraživanja su pokazala kako su građanima obiju susjednih država najprivlačniji ljudi (37% u Hrvatskoj i 36% u Srbiji), slijedi priroda (21% u Srbiji i 20% u Hrvatskoj), te način života (13% u Srbiji i 12% u Hrvatskoj). Za bosanskohercegovačku kulturu odlučilo se 13% ispitanika u Srbiji te samo 7% u Hrvatskoj, kao i za povijesno naslijeđe (9% u Srbiji i samo 4% u Hrvatskoj). Istraživanje je pokazalo kako je Sarajevo je najveća i ujedno jedina top destinacija za oba susjedna naroda, Hrvatima su izrazito privlačni Međugorje i Mostar, a Srbima Banja Luka i Mostar. Najizrazitije razlike između stajališta hrvatskih i srbijanskih građana odnose se na tumačenje proteklog rata i položaj bh. Hrvata.

Tvrdnje koje su postigle najveći stupanj slaganja među ispitanicima u Hrvatskoj su: BiH je bila žrtva nametnutog rata Slobodana Miloševića i njegovih ratnih suradnika u BiH (ukupno 86% se slaže); BiH je zemlja prirodne raznolikosti i bogate kulturne i povijesne baštine (ukupno 85% se slaže); Bosanskohercegovački Hrvati, Bošnjaci i Srbi tri su zasebna svijeta, kulture i civilizacije (ukupno 71% se slaže); BiH je zemlja koja povezuje istok i zapad, kršćanstvo i islam (ukupno 74% se slaže);  Hrvati u BiH su najmalobrojniji narod i samim time i najugroženiji (ukupno 61% se slaže).

Tvrdnje koje su postigle najveći stupanj slaganja među ispitanicima u Srbiji su: BiH je zemlja prirodne raznolikosti i bogate kulturne i povijesne baštine (ukupno 93% se slaže);  BiH je zemlja koja povezuje istok i zapad, kršćanstvo i islam (ukupno 74% se slaže); BiH je država koja se sve više islamizira (ukupno 62 % ispitanika se slaže);  Bosanskohercegovački Hrvati, Bošnjaci i Srbi tri su zasebna svijeta, kulture i civilizacije (ukupno 64% se slaže); Hrvati i Srbi u BiH imaju međusobno više zajedničkih inetersa nego sa svojim sunarodnjacima u Hrvatskoj i Srbiji (ukupno 58 % ispitanika se slaže).

Tvrdnje s kojima se više ispitanika u Srbiji ne slaže nego slaže: Hrvati u BiH su najmalobrojniji narod i samim time i najugroženiji (ukupno 68% se ne slaže);  BiH je bila žrtva nametnutog rata Slobodana Miloševića i njegovih ratnih suradnika u BiH  (ukupno 47% se ne slaže). Istražujući asocijacije na Bosnu i Hercegovinu, otkriveno je kako su na prvom mjestu i kod ispitanika iz Hrvatske i kod ispitanika iz Srbije „burek i ćevapi“, kao simbol specifične bosanske gastronomije.

Na drugom mjestu po učestalosti odgovora je „humor i život bez stresa“ – 16% u Srbiji i 13% u Hrvatskoj. Slijede „političke napetosti“ (po 12% u Srbiji i Hrvatskoj), multikulturalnost (12% u Srbiji i 10% u Hrvatskoj), „dva entiteta i tri naroda“ (11% u Hrvatskoj i 10% u Srbiji). Najslabije je zastupljena asocijacija „islam“ (3% u Srbiji i 1% u Hrvatskoj). Prema provedenim istraživanjima, čak polovica građana Hrvatske najboljima ocjenjuje odnose Hrvata i Bošnjaka (51%). To isto smatra 36% Srba. Odnose Srba i Bošnjaka pozitivno sagledava čak 29% ispitanika u Srbiji i samo 5% ispitanika u Hrvatskoj. Zanimljivo je kako na odnose Hrvata i Srba puno optimističnije gledaju u Hrvatskoj, nego u Srbiji.