dr. sc. Drago Martinović

  • mr. sc. Drago Martinović - Slider
  • mr. sc. Drago Martinović - Slider
  • mr. sc. Drago Martinović - Slider
  • mr. sc. Drago Martinović - Slider
  • mr. sc. Drago Martinović - Slider

Najave

www.dragomartinovic.com

Ovdje možete naručiti knjigu

Download knjige - PDF

Fra Petar Sesar

Ovdje možete naručiti knjigu

Download knjige - PDF

www.dragomartinovic.com

Ovdje možete naručiti knjigu

Download knjige - PDF

Press clipping

Arhiva

Powered by mod LCA

Dokumenti

Zagreb: 'Hommage fra Jozi Pejiću' Ispis
Srijeda, 30. studenog 2016.

U sjedištu Matice hrvatske u Zagrebu u Velikoj dvorani ove najstarije hrvatske kulturne ustanove, održano je prisjećanje na glasovitog hercegovačkog franjevca i velikog poticatelja likovnog i općeg kulturnog stvaralaštva, miljenika slikara širokih prostora, jednog od utemeljitelja Franjevačke galerije, Akademije likovnih umjetnosti  u Širokom Brijegu, fra Joze Pejića, preminulog u prosincu prije dvije godine.

 

Imao sam čast da kao izaslanik gradonačelnika Širokog Brijega govorim o značenju tog  ljudskog identiteta za Grad Široki Brijeg, te posebno o obvezi čuvanja i unapređivanja njegove goleme ostavštine.

„Poštovani predsjedniče Matice hrvatske akademiče Damjanoviću, dame i gospodo sve sam srdačno pozdravljam u svoje osobno ime i u ime gradonačelnika Širokog Brijega Mire Kraljevića. Zahvaljujem našem fra Vendelinu što imam čast da vas sve skupa pozdravim ovdje u našem glavnom gradu Gradu za koju me vežu lijepe uspomene u kojemu sam nekada studirao, ovdje u sjedištu jedne od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.

Znam da će govornici iza mene puno više reći o Fra Jozi Pejiću ali moram istaknuti da je naš fra Jozo Pejić iako rođen u Sovićima (Grude) ipak veliku većinu svog života proveo u Širokom Brijegu oko 40-ak godina od čega 10 godina kao gvardijan (1970.-1980.), zatim od 1989. do svoje smrti kraja 2014. godine

Fra Jozo Pejić bio je suosnivač Franjevačke galerije u Širokom Brijegu i njezin voditelj sve do smrti, te suosnivač i ravnatelj Akademije likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu,  u razdoblju od 1996. do 2012. godine. Zahvaljujući fra Jozi Široki Brijeg je ponovno nakon 150 vratio epitet Sveučilišnog grada.

Široki Brijeg osim kulturno i duhovno je i gospodarsko i športsko središte Hercegovine ali i mnogo šire. Zasigurno bez Franjevačke galerije kulturni život u našem gradu bio bi puno siromašniji. Upravo smo ponajviše zahvaljujući Franjevačkoj galeriji našem fra Jozi i naravno našem fra Vendelinu kulturno središte. U 25 godina postojanja  u galeriji je održano preko 300 likovnih izložbi i drugih kulturnih događaja. Franjevačka galerija danas posjeduje fundus od impozantnih 4.500 djela. Prošle godine, a u povodu 25. obljetnice djelovanja i rada Grad Široki Brijeg je na svečanoj sjednici Gradskog vijeća održanoj u povodu Dana grada dodijelio Muzeju - Franjevačkoj galeriji najviše priznanje „Zlatnu plaketu Grb grada Širokog Brijega“.

I na kraju u ime Grada Širokog Brijega zahvalu upućujem organizatoru ovog jedinstvenog događaja Matici hrvatskoj na čelu s predsjednikom akademikom Stjepanom Damjanovićem kao i govornicima koji će govoriti o liku i djelu našega fra Joze Pejića.“

 

 

S akademikom Stjepanom Damjanovićem

Predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović, pozdravljajući brojne goste i sudionike ovog emotivnog hommagea, istaknuo je fra Jozin nemjerljiv i teško ponovljiv značaj za razvoj hrvatske kulture u BiH i uopće, povezivanja  te sveukupne i kultura drugih pored kojih Hrvati danas žive, ističući da je ovaj prisjećajni skup zapravo najmanje što Matica hrvatska Zagreb i njezino sveukupno članstvo diljem svijeta, u predvečerje obilježavanja 175. godina od svoga utemeljenja, može uraditi za jednog takvog posebnog čovjeka kakav je fra Jozo Pejić bio. Književnik i novinar Dragan Marijanović pozdravio je ugledne goste u ime Matice hrvatske iz Mostara, koja je s pokojnim fra Jozom kroz posljednjih dvadesetak godina ostvarivala sjajnu suradnju a Marijanović je iz dugog prijateljevanja s znamenitim franjevcem iznio nekoliko emotivnih prisjećanja, dok je njegov intimus i najvjerniji suradnik i subrat, fra Vendelin Karačić izgovorio činjenični esej o doprinosu fra Joze Pejića ukupnosti hrvatske kulture, iz kojega je svima bilo posve jasno da se takav uporni ostvaritelj najhrabrijih planova doista rijetko rađa i djeluje među ljudima, uspijevajući razbijati predrasude i bespotrebne komplekse provincije u odnosu na velegradska središta, što je potvrđeno utemeljenjem i Franjevačke galerije i Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, a sa sjedištem u Širokom Brijegu, i utemeljenje Franjevačke riznice i knjižnice, dugogodišnjeg iscrpljujućeg obogaćivanja fundusa galerije koja danas brojki nekoliko tisuća umjetničkih djela nastajalih kroz protekla stoljeća, a kojih izbor za stalnu postavku, eto dobri fratar Jozo nije dočekao. Igor Zidić, bivši predsjednik Matice hrvatske i dugogodišnji fra Jozin intimus podsjetio je na vrijeme u kojemu je Jozo sanjao dosanjao velike i, za ta vremena očito (re)hrabre planove, a koje su, s fra Vendelinom, Stipom Sikiricom, Vasilijem Josipm Jordanom i pokojnim Šutejom, ipak uspjeli ostvariti, vođeni neviđenom fratrovom upornosti a kad je trebalo, i probojnosti. Povjesničar umjetnosti dr. Milan Bešlić govorio je sa stajališta naglog razvitka likovnjaštva u zapadnoj Hercegovini, kojoj se ovaj franjevac, ta galerija i ta akademija najedanput ukazala kao oltar s kojega su u svijet odlazile na platnima artikulirane boje, noseći sobom i druge, puno kulturnije i gotovo svete priče o kraju i njegovom narodu, često nepravično izlaganom gorkim predrasudama. Nekadašnji dekan ALU Široki Brijeg, prof. Anto Kajinić s govornice Matice hrvatske u Zagrebu, istaknuo je inicijativu da se tom zaslužnom franjevcu podigne spomenik, kao zahvala za neponovljive polučene rezultate koje je ostvario i koji ga svrstavaju u red zaslužnih franjevačkih  imena kakvi su bili fra Grgo Martić, fra Didak Buntić ili pak Ivan Frano Jukić.