Novosti

VITKO: IMIDŽ MOGA GRADA

vitko 2018U 17. broju časopisa Ogranka Matice hrvatske Široki Brijeg „Vitko“ (prosinac 2018.) objavljen je članak „Imidž moga grada“, kojemu sam autor.

Članak je napisan na šest stranica (6-11.) ilustriran s nekoliko fotografija Grada Širokog Brijega snimanih iz zraka.

Sažetak članka
Rijetki su gradovi i općine o kojima ne postoje određeni stereotipi i predrasude, a kada se radi o Širokom Brijegu, brojni su stereotipi i predrasude o njegovim građanima kao konzervativnima, desničarima, zaostalima, o Širokom Brijegu kao 'Lištici' (stari naziv grada) pokušavajući time degradirati naziv mjesta, ali i građane Širokog Brijega, ali i o Širokom Brijegu velikom gradu kao što su primjerice Split ili Zagreb. Jedan od razloga pisanja ovoga članka su naprijed navedeni primjeri i u ovom članku je prikazan jedan dio rezultata istraživanja, odnosno provedene ankete s građanima Širokog Brijega, ali i onima koji povremeno borave u gradu, te se pokušala prikazati prava 'slika' grada i građana Širokog Brijega. Anketa je provedena u sklopu rada pod nazivom „Imidž u funkciji brendiranja kao strateškog pristupa razvoju grada“, a koji nije objavljen.

siroki crkva
Istraživanje imidža Grada Širokog Brijega provedeno je anketnim upitnikom (anketa i e-anketa). Metodom slučajnog stratificiranog uzorkovanja ukupno je anketirano 250 građana Širokog Brijega, te slučajnim uzorkovanjem 50 onih koji ne žive u Širokom Brijegu, ali povremeno poslovno, kao športski djelatnici, turisti, studenti ili kod prijatelja i rodbine borave ili su boravili u Širokom Brijegu. Anketni upitnici su bili u formi zatvorenih pitanja u kojima se od ispitanika tražilo da odaberu jedan, a u nekim pitanjima jedan do tri ponuđena odgovora, te s otvorenom mogućnošću komentiranja.

Na temelju rezultata provedene ankete s građanima, Grad Široki Brijeg je u najvećem dijelu prepoznatljiv kroz tri elementa koja mogu poslužiti kao temelj izgrađivanja imidža grada, a to su:
1. Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije – Blažena Djevica Marija je zaštitnica Širokog Brijega i Njoj u čast je i Dan grada se proslavlja 15. kolovoza. Crkva dominira gradom i nalazi na uzvišenju iznad samog grada, a i grad je dobio ime po tom uzvišenju (za 88 % anketiranih).
2. Široki Brijeg je nakon što je 1867. godine bio sjedište prve visokoškolske ustanove u Hercegovini, ponovno postao Sveučilišni grad zahvaljujući Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru koja od 1996. godine djeluje u Širokom Brijegu. Širokobriješka gimnazija koja se nalazi u neposrednoj blizini crkve dobila je pravo javnosti davne 1918. godine. Kamen temeljac današnjoj Gimnaziji položen je 4. listopada 1924. godine, te se taj dan obilježava kao Dan gimnazije. (za 64 % ispitanika).
3. Široki Brijeg je grad športa. Široki Brijeg je zahvaljujući domaćim i međunarodnim uspjesima športaša, ponajprije nogometaša i košarkaša postao prepoznatljiv ne samo u Bosni i Hercegovini već i mnogo šire (za 59 % ispitanika).

Potom slijedi kultura i kulturne manifestacije (Mediteran film festival, West Herzegowina Fest, večeri folklora…), kulturno-povijesna baština (za 30 % ispitanika), vrelo 'Borak' izvorište rijeke Lištice koja prolazi kroz samo središte grada (23 %), te Široki Brijeg kao gospodarski razvijena sredina (19 %).

Prema ispitanicima koji u njemu povremeno borave, Široki Brijeg je prepoznatljiv po kulturno-povijesnoj baštini (Gimnazija, Akademija likovnih umjetnosti, Franjevačka galerija i riznica) (za 63 % ispitanika), po športu (58 %) i crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije (51 %), potom slijedi kultura i kulturna događanja (31 %), vrelo 'Borak' (28 %) i gospodarstvo (22 %).

siroki stadion
Prema rezultatima istraživanja, prikazanim u ovom članku, slika grada (Širokog Brijega) u svijesti onih koji žive u njemu s jedne strane i njihovih gostiju i onih koji povremeno borave u gradu s druge strane se razlikuje tj. imidž grada u svijesti građana je negativan, a imidž grada u svijesti onih koji povremeno borave u njemu je uglavnom pozitivan. Razlike slike grada ponajprije se ogledaju u elementima koji čine imidž grada, tako da su građani nezadovoljni infrastrukturnom uređenošću grada (vodovod, kanalizacija, ceste…), dok s druge strane oni koji povremeno borave u njemu te nedostatke teško mogu i primijetiti, ali su primjerice pri samom vrhu nedostataka smjestili ponudu suvenira u gradu.

 

©2019 dr. sc. Drago Martinović 2018. Sva prava pridržana.

Search