U 17. broju časopisa Ogranka Matice hrvatske Široki Brijeg „Vitko“ (prosinac 2018.) objavljen je članak „Imidž moga grada“, kojemu sam autor.
Članak je napisan na šest stranica (6-11.) ilustriran s nekoliko fotografija Grada Širokog Brijega snimanih iz zraka.
Sažetak članka
Rijetki su gradovi i općine o kojima ne postoje određeni stereotipi i predrasude, a kada se radi o Širokom Brijegu, brojni su stereotipi i predrasude o njegovim građanima kao konzervativnima, desničarima, zaostalima, o Širokom Brijegu kao 'Lištici' (stari naziv grada) pokušavajući time degradirati naziv mjesta, ali i građane Širokog Brijega, ali i o Širokom Brijegu velikom gradu kao što su primjerice Split ili Zagreb. Jedan od razloga pisanja ovoga članka su naprijed navedeni primjeri i u ovom članku je prikazan jedan dio rezultata istraživanja, odnosno provedene ankete s građanima Širokog Brijega, ali i onima koji povremeno borave u gradu, te se pokušala prikazati prava 'slika' grada i građana Širokog Brijega. Anketa je provedena u sklopu rada pod nazivom „Imidž u funkciji brendiranja kao strateškog pristupa razvoju grada“, a koji nije objavljen.
Istraživanje imidža Grada Širokog Brijega provedeno je anketnim upitnikom (anketa i e-anketa). Metodom slučajnog stratificiranog uzorkovanja ukupno je anketirano 250 građana Širokog Brijega, te slučajnim uzorkovanjem 50 onih koji ne žive u Širokom Brijegu, ali povremeno poslovno, kao športski djelatnici, turisti, studenti ili kod prijatelja i rodbine borave ili su boravili u Širokom Brijegu. Anketni upitnici su bili u formi zatvorenih pitanja u kojima se od ispitanika tražilo da odaberu jedan, a u nekim pitanjima jedan do tri ponuđena odgovora, te s otvorenom mogućnošću komentiranja.
Na temelju rezultata provedene ankete s građanima, Grad Široki Brijeg je u najvećem dijelu prepoznatljiv kroz tri elementa koja mogu poslužiti kao temelj izgrađivanja imidža grada, a to su:
1. Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije – Blažena Djevica Marija je zaštitnica Širokog Brijega i Njoj u čast je i Dan grada se proslavlja 15. kolovoza. Crkva dominira gradom i nalazi na uzvišenju iznad samog grada, a i grad je dobio ime po tom uzvišenju (za 88 % anketiranih).
2. Široki Brijeg je nakon što je 1867. godine bio sjedište prve visokoškolske ustanove u Hercegovini, ponovno postao Sveučilišni grad zahvaljujući Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru koja od 1996. godine djeluje u Širokom Brijegu. Širokobriješka gimnazija koja se nalazi u neposrednoj blizini crkve dobila je pravo javnosti davne 1918. godine. Kamen temeljac današnjoj Gimnaziji položen je 4. listopada 1924. godine, te se taj dan obilježava kao Dan gimnazije. (za 64 % ispitanika).
3. Široki Brijeg je grad športa. Široki Brijeg je zahvaljujući domaćim i međunarodnim uspjesima športaša, ponajprije nogometaša i košarkaša postao prepoznatljiv ne samo u Bosni i Hercegovini već i mnogo šire (za 59 % ispitanika).
Potom slijedi kultura i kulturne manifestacije (Mediteran film festival, West Herzegowina Fest, večeri folklora…), kulturno-povijesna baština (za 30 % ispitanika), vrelo 'Borak' izvorište rijeke Lištice koja prolazi kroz samo središte grada (23 %), te Široki Brijeg kao gospodarski razvijena sredina (19 %).
Prema ispitanicima koji u njemu povremeno borave, Široki Brijeg je prepoznatljiv po kulturno-povijesnoj baštini (Gimnazija, Akademija likovnih umjetnosti, Franjevačka galerija i riznica) (za 63 % ispitanika), po športu (58 %) i crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije (51 %), potom slijedi kultura i kulturna događanja (31 %), vrelo 'Borak' (28 %) i gospodarstvo (22 %).
Prema rezultatima istraživanja, prikazanim u ovom članku, slika grada (Širokog Brijega) u svijesti onih koji žive u njemu s jedne strane i njihovih gostiju i onih koji povremeno borave u gradu s druge strane se razlikuje tj. imidž grada u svijesti građana je negativan, a imidž grada u svijesti onih koji povremeno borave u njemu je uglavnom pozitivan. Razlike slike grada ponajprije se ogledaju u elementima koji čine imidž grada, tako da su građani nezadovoljni infrastrukturnom uređenošću grada (vodovod, kanalizacija, ceste…), dok s druge strane oni koji povremeno borave u njemu te nedostatke teško mogu i primijetiti, ali su primjerice pri samom vrhu nedostataka smjestili ponudu suvenira u gradu.